Pod geslom “Svijet mladih za svijet mira“, od 8. do 19. srpnja 1987., natjecalo se 3195 sportaša iz 122 zemlje u 12 sportova (atletika, košarka, mačevanje, nogomet, gimnastika, plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo, tenis, odbojka, veslanje i kajak) i 130 pojedinačnih disciplina u 77 sportskih objekata.
Održavanje
14. ljetne Univerzijade, kao dosad najvećeg događaja u povijesti Zagreba, ostavilo je na razvoj sporta dugoročne posljedice. Stanje sportske infrastrukture do Univerzijade bilo je katastrofalno. Na Šalati u bazenu je rasla trava,a vaterpolisti kao prvaci države svoje utakmice igraju u Ljubljani. Cibona se seljaka iz dvorane u dvoranu, a Jarun je sav obrastao u šikaru.
Pred otvaranje Univerzijade u Zagrebu je što napravljeno, što obnovljeno, oko 130 objekata, a veliki dio su činili sportski objekti. Sagrađene su dvorane Cibone s poslovno-trgovačkim centrom i neboderom,
SP Mladost, dvorane Martinovka i Sutinska vrela, sportske dvorane Ekonomskog fakulteta, MIOC-a i srednje kemijske škole. Obnovljeni su
Dom sportova,
dvorana Kutija šibica, sportski tereni i bazeni na Šalati, stadioni Dinama i Zagreba.
Najveći poduhvat bilo je uređenje
Jaruna, ukupne površine 240 hektara, od čega 70 hektara vodene površine. Uz
regatnu stazu dugu 2.125 metara i široku 125 metara sagrađene su tribine na sjevernoj i južnoj strani s 3700 sjedećih mjesta, hangari i prateći objekti:
Dom sportaša, Upravna zgrada i Dom tehnike. Sagrađena je cesta oko jarunskog jezera, duga 6300 metara, pješačke i biciklističke staze, četiri mosta koji povezuju otoke, uređene su plaže i obavljeni infrastrukturni i hortikulturni radovi.
Jarun je Zagrebu dao novu vrijednost a ujedno je bio i putokaz kako iskoristit zapušteni Bundek. Danas sa najviše izgrađenih i obnovljenih sportsko-rekreacijski objekata upravlja Zagrebački holding.
Ne treba zaboravit da je uz profesionalce na Univerzijadi radilo i 25700 volontera koji su svojim trudom i zalaganjem najzaslužniji za sliku koja je iz Zagreba odaslana u svijet.