 |
|---|
|
|
Biljni i životinjski svijet Prostor Rekreacijsko sportskog centra (RSC) Jarun stanište je osebujnih biljnih i životinjskih zajednica, karakterističnih za vlažna područja. Pri tome je značajno područje uz rub vode i u plitkoj vodi na jugoistočnom dijelu RSC-a Jarun, gdje se još mogu pronaći predstavnici autohtone zajednice biljaka vlažnih ili močvarnih staništa, poput one uz rijeku Savu. U plićem dijelu oko Otoka divljine rastu: prosasti šaš ili Carex panicea , smeđi plosnati šaš ili Cyperus fuscus (oba na Crvenom popisu biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj), obična trska ili Phragmites australis, vodena metvica ili Mentha aquatica. U vodi s većom dubinom obitava žuti lokvanj ili Nuphar lutea te mesožderna biljka mješinka ili Utricularia vulgaris.
Tijekom opsežnih istraživanja ekosustava Jarun, počevši od 1980-tih godina, na ovom je prostoru zabilježeno 29 vrsta riba, 130 vrsta ptica te više vrsta vodozemaca, gmazova i malih sisavca. Od riba, najbrojnija je skupina šaranki u koju spadaju vrste: mrena ili Barbus barbus, babuška ili Carassius gibelio, šaran ili Cyprinus carpio, uklija ili Alburnus alburnus, klen ili Squalius cephalus, bodorka ili Rutilus rutilus, podust ili Chondrostoma nasus i druge. Osim šaranki, u jezeru Jarun postoje i druge porodice riba s vrstama: balavac ili Gymnocephalus cernuus, grgeč ili Perca fluviatilis, sunčanica ili Lepomis gibbosus, linjak ili Tinca tinca, som ili Silurus glanis. Jezero Jarun poribljuje se prema zakonski odobrenom planu upravljanja i to vrstama riba koje održavaju ravnotežu unutar jezerskog ekosustava. To čine tako da se hrane vodenim biljem, planktonom i manjom ribom. Od ptica, na prostoru RSC-a Jarun i u njegovoj neposrednoj blizini zabilježene su mnoge strogo zaštićene vrste kao na primjer: vodomar ili Alcedo atthis, patka lastarka ili Anas acuta, patka žličarka ili Anas clypeata, kržulja ili Anas crecca, divlja patka ili Anas platyrhynchos, patka kreketaljka ili Anas strepera, glavata patka ili Aythya ferina, krunata patka ili Aythya fuligula, patka batoglavica ili Bucephala clangula, crvenokljuni labud ili Cygnus olor, liska ili Fulica atra, ždral ili Grus grus, ćubasti gnjurac ili Podiceps cristatus, crvenoglavi djetlić ili Dendrocopos medius, crna žuna ili Dryocopus martius, siva žuna ili Picus canus, kosac ili Crex crex i druge. Posebno su značajne ptice vodarice ili močvarice, koje svojim načinom života uz vodu i pored nje utječu na njenu kakvoću. Najpoznatija i najveća među njima je crvenokljuni labud, koji se u većem broju pojavljuje u zimskim mjesecima. Hrani se pretežito biljkama koje rastu u vodi, pored nje ili na kopnu a manjim dijelom sitnim mekušcima (puževi, školjkaši). Iz tog razloga pogrešno je uvjerenje da se ovim pticama smije davati hrana koja je dio ljudske prehrane, poput kruha ili grickalica. Od ostalih strogo zaštićenih vrsta životinja koje obitavaju na području RSC-a Jarun, značajni su vidra ili Lutra lutra, barska kornjača ili Emys orbicularis, žuti mukač ili Bombina variegata. Svi predstavnici biljnog i životinjskog svijeta na području RSC-a Jarun dokaz su postojanja važnog, ali i osjetljivog ekosustava, kojeg bismo zbog njegove iznimne vrijednosti trebali očuvati za buduće naraštaje. Literatura:
Napomena: slike su autorski rad Ane Kunštek              |
